„O tom problemu bi trebalo ozbiljno i javno raspraviti!“, glasio je odgovor kalifornijskog guvernera Arnolda Schwarzeneggera, nakon čega je „zvijer“ puštena s lanca. Legalizacija marihuane nije više tema o kojoj se razgovara ispod glasa, uz nostalgični smješak i nedefinirani osjećaj zajedništva.
Prije nekoliko tjedana Joe Klein je u svojoj kolumni u Timeu, ponovio poziv na legalizaciju marihuane, pragmatično ponudivši vrlo uvjerljive, uglavnom ekonomske, argumente. Da li će bitka, koju bi slikovito mogli nazvati „jointe na sunce“, mogla biti posljednjom političkom ostavštinom američkih babyboomera?!
U teškim vremenima pragmatizam pobjeđuje nad ideologijom. Proces me podsjeća na balon koji gubi visinu, pa je potrebno iz košare izbaciti svaki nepotrebni predmet. Tako u tisku vrlo često uz riječ „legalizacija“ stoji riječ „oporezovanje“. Ekonomisti su izračunali da bi samo u Kaliforniji porez na marihuanu donio državnoj blagajni 1,3 milijarde dolara godišnje.
Osim toga, Sjedinjene Države su zemlja s najvećim brojem zatvorenika. Američka populacija čini 5% sveukupne svjetske populacije i čak 25% svjetske zatvorske populacije. Od tih preko 2 milijuna ljudi u američkim zatvorima, čak 47,5 % kažnjeni su zbog djela vezanih za posjedovanja droge, često vrlo malih količlina marihuane. Na njih Amerika godišnje potroši milijarde dolara.
Od Kalifornije do Massachusettsa, sve više ljudi se pita da li je prohibicionizam još uvijek održiv i opravdan. Nedavno su o legalizaciji marihuane neizravno progovorili senatori Jim Webb i Arlen Specter tijekom šire rasprave o zatvorskoj reformi u Kongresu.
U veljači je agencija za ispitivanje javnog mjenja Scott Rasmunssena objavila da oko 40% Amerikanaca podržava legalizaciju marihuane, 46% je protivno, a 14% još uvijek nema o tome jasno mišljenje.
Posljednja tri američka predsjednika, Bill Clinton, George W. Bush i Barack Obama priznali su da su barem jednom probali. Clinton je objasnio da „nije uvlačio“, Bush da je „u mladosti nekoliko puta zgriješio“, dok je Obama još u svojoj prvoj knjizi priznao da je u mladosti probao marihuanu i kokain. Nedavno se svjetski plivački rekorder Phelps morao izvinjavati svijetu jer su ga ulovili da puši joint. Hoće li sve to ubrzo postati smješnim povijesnim okvirom, kao što je u prošlom stoljeću bila čaša viskija ili špil karata?
Subscribe to:
Post Comments (Atom)
3 comments:
Krajem 30-tih u Americi je vodjena teška kampanja protiv marihuane od strane par moćnika, naravno industrijalaca, koji su pod izlikom da se radi o teškoj drogi od koje se umire, nastojali uništiti proizvodnju iz jednostavnog razloga što se radilo o jeftinoj sirovini od koje se proizvodilo gotovo sve i svašta (od papira do odjeće), a glavni proizvodjači su bili Meksikanci.
U Europi slična situacija, zbog prijetnje Egipta da će ograničiti uvoz kokaina i heroina za njemačke farmaceutske i kemijeske firme Bayern i Merck, potonji su "pritisnuli" tadašnju vladu i Njemačka je potpisala ugovor u Genfu u kojem je i marihuana stavljena na listu opijata.
Nije za zanemariti da se do tada marihuana (konoplja) stoljećima uzgajala i preradjivala u raznorazne svrhe, jer konoplja nije samo opijat.
Koliko su ti zakoni licimjerni i nehumani pokazuje najprije primjer farmaceutske industrije koja prozvodi za skupe novce umjetni THC koji se onda uz enormnu dobit prodaje oboljelima od raka, MS-a i drugih bolesti.
Voljela bih da napokon razum pobijedi (nepopravljivi sam optimist) i da se marihuana napokon legalizira, barem u medicinske svrhe.
Jer kad je riječ o ovisnostima, budimo realni, ovisni smo onog trena kad nas prasnu po golom dupetu, a mi otvorimo oči i ugledamo svijet oko sebe.
O tome sam i pisala: http://studena-art.eu/svastara/marihuana-pro-ili-kontra-i-dio/
U desetak američkih saveznih država već postoji mogućnost korištenja marihuane u medicinske svrhe. Međutim, Vrhovni sud još uvijek nije zauzeo jasan stav o tom pitanju. Ako sam dobro razumjela, postoje centri koji daju marihuanu u medicinske svrhe, ali zakon istovremeno ne štiti one koji je koriste (u iste svrhe) izvan centara.
U svakom slučaju, čini mi se velikim korakom naprijed već i sama rasprava o tom problemu bez nepotrebnih moralizama, histerija i slično.
Nisam baš sigurna da se u ovakvoj raspravi može izbjeći histerija, a još manje lažni moralizam, naročito kad je u pitanju politika.
Schwarzenegger, kao i prije prošlih izbora kad se "zauzeo" za klimatsku politiku, i ovaj put traži dobru reklamu.
Ali upravo te nelogičnosti koje vladaju kad je u pitanju konoplja (ne samo marihuana kao droga) vode u more apsurda iz kojeg neće biti lako isplivati.
Primjer: nedavno sam kupila sjeme konoplje, LEGALNO u dućanu zdrave prehrane (isprobavam neke recepte) i sve je OK dok ju preradjujem u prehrambene svrhe, ali onog trena kad bih ju posadila (iako sumnjam da bi nešto izraslo) činim krivično djelo-?!?!?
Iako se radi o konoplji čija se koncetracija THCa nalazi ispod 3%, znači ne spada pod opijate.
Za uzgoj iste te konoplje (postoje plantaže u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj- isključivo u prehrambene i tekstilne svrhe) potrebito je dobiti 1001 dozvolu od vlade i x-ministarstava.
Konoplja se uzgajala stoljećima, ta biljka je vrlo robusna i njen uzgoj ne zahtjeva posebnu njegu, što znači da bi i krajnji proizvod bio puno jeftiniji, ALI industrijski lobisti su jači.
Sorry ako sam te "udavila" , ova mi tema leži na srcu jer nije lako gledati bliske ljude kako pate, a ti im možeš pomoći samo ako činiš kriminalno djelo, iako ne postoji niti jedan moralni ili etički, a kamoli mediciski razlog.
Post a Comment